Balkan je geografski region, na kome žive Balkanci. Ali ne žive oni samo na Balkanu - „balkanaca“ ima svuda po svetu, razlikovaćete ih po mentalitetu. Prepoznaćete ih već na prvi pogled: njima ništa sa Balkana nije sveto, bilo da žive na Balkanu bilo u Zapadnoj Evropi, Americi ili Australiji. Tipičan predstavnik te fele "balkanaca" je legendarni folirant Bob iz tv serije „Vruć vetar“, moj omiljeni lik.
Kada god se poveo razgovor o vrhunskim štapovima za mušičarenje sa Starog kontinenta, priča je obično počinjala i završavala se sa firmom House of Hardy (danas Hardy & Greys) ili Bruce & Walker. I zaista, Hardy je uz Bruce & Walker dugo godina (decenija) suvereno vladao u svetu mušičarenja. Ali ako bi priča slučajno skrenula "preko Bare", na američki kontinent, situacija se dodatno komplikovala, a atmosfera se često usijavala do pucanja. Zašto? Pa jednostavno zato što se na američkom kontinentu danas proizvode neki od najboljih mušičarskih štapova koji postoje! Štaviše pobedika nema, niti će ga biti, jer su razlike između brendova minimalne, a "pobednika" najčešće odlučuju lični afiniteti i ukusi.
“Kvalitetan proizvod poznatog japanskog proizvođača mašinica. Odlikuje je vrhunski dizajn, 4 ležaja, prenos od 5.0:1. Uz Zauber najprodavanija Ryobi mašinica. Ko pogleda i provrti ovu mašinicu, pomisli da se šalimo kada kažemo kolika je cena.” To je prepisano iz reklame prodavnice – ali nije šala, zaista košta smešnih 3.000 dinara. Međutim, šala je da je to japanska mašinica, vrlo duhovita i simpatična marketinška dosetka.
Kod nas se kaže: gde je mnogo babica deca su kilava. A na Drini je babica ne mnogo, nego previše. Ne zna se ko više “brine” za nju: razne belosvetske “dobrotvorne” organizacije koje samo sipaju donacije, silna udruženja sportskih ribolovaca, brojni korisnici voda, ekolozi i biolozi, nevladine “perionice” i vladine institucije, ribolovci znani i neznani, javne ličnosti i političari, pripadnici estrade… i dve vlade. Jer je s jedne obale jedna država a sa druge druga. Jedna obala leva a druga desna, ali su svi koji o Drini brinu – levaci.
Riba nije baš uvek pri dnu ili na samom dnu, već se često može pecati i pliće, ali i na samoj površini. Ovaj tekst je, sa jedne strane nastavak priče Pecanje na površini - kontroler plovak, mada ovoga puta nećemo pecati na samoj površini, a koristićemo i nešto drugačije plovke, montaže i primamu, a sa druge strane je nastavak praktično beskrajne teme o vrstama i upotrebi veglera. Međutim, takvo pecanje je interesantno i zbog upotrebe peleta kao mamca, ali i kao primame. Rastuća popularnost peleta uslovila je i pojavu specifične tehnike, koja se bazira na činjenici da šarani prosto obožavaju ove partikle!
Ako ste mislili da je som najveća slatkovodna riba Evrope – grešite! Najveća je štuka. Tu fantastičnu vest prenose mediji (ribolovački časopisi, čak i knjige o ribolovu) i to kako naši tako i inostrani. Uglavnom se, oni ozbiljniji, ograde – ali objave. Jer kako ne objaviti senzacionalnu vest da je u mrežu uhvaćena štuka od…Pa da je i mi ispričamo: najveća štuka ikada uhvaćena bila je štuka Fridriha Drugog Barbarose. On ju je 5. oktobra 1230. godine obeležio prstenom i pustio u jezero u blizini Hejijbrana u Nemačkoj. Prohujaše skoro 3 veka…
Spisak voda za koje je potrebna doplatna dozvola nije konačan - kako dobijamo nove podatke tako spisak dopunjavamo.
Pokušaćemo nekako da napravimo spisak izuzet(n)ih voda u Srbiji, za koje korisnici voda imaju pravo da prodaju svoje doplatne dozvole. Znači, pored redovne godišnje ribolovačke dozvole, takozvane „jedinstvene“, koja važi za sve vode na teritoriji Srbije – osim za izuzet(n)e - ribolovci moraju izvaditi i doplatne dozvole za pecanje, ukoliko žele da pecaju na takvim specijalnim revirima.
Nema ribe koja toliko može da raspali maštu ribolovcima kao monstrum štuka. Na stranu što se, uglavnom, zna za sve najveće, rekordne i trofejne, kapitalke širom sveta, kod nas su (većinom u Srbiji i Hrvatskoj) štuke i dalje najveće. I svake godine su sve veće i veće. Jer taman u Srbiji upecaju ex-Yu rekord, u Hrvatskoj obore - svetski. Ili obratno…
Savesni ribolovci koji pecaju na Velikoj Moravi ispod Ljubičevskog mosta su s punim pravom kivni na kolege koje svakodnevno grabuljaju, ali mislim da nisu u pravu kada svu odgovornost prebacuju na ribočuvarsku službu. Ja sam se uverio da kontrola redovno obilazi ovaj zimovnik, ali grabuljaši na njihovu pojavu odmah reaguju tako što odseku trokraku sa sistema, bace je u vodu i nastavljaju da pecaju „pošteno“.
Zavojsko jezero se nalazi u podnožju Stare planine, na 15-ak kilometara udaljeno od Pirota. Nastalo je voljom Boga 1963. godine. Naime, posle naglog otapanja snega došlo je do pokretanja klizišta koje je stvorilo prirodnu branu na reci Visočici. Jezero je danas dugačko 17 kilometara, najveća širina je oko 300 metara, a maksimalna dubina iznosi na nekim mestima i preko 60 metara. Prostire se na 5,5 kvadratnih kilometara, na nadmorskoj visini od 612 metara.

Ko je na mreži: 45 gostiju i nema prijavljenih članova