subota, 15 februar 2014 13:27

Bolid F1 – automobil ili avion

Ocenite ovaj članak
(1 Glas)

Tek što nije počela nova sezona Formule 1, a ja više mislim na Šumija nego na nove bolide 2014. A još kad sam ih video, sve mi se smučilo. Nisu oni ružni (uostalom, njih ne dizajnira Bertone nego Njui) stoga što Edrian ne zna da je Miura lepota a Red Bull rugoba, nego što to izuskuju nova tehnička pravila. Nova, svake godine iznova. Bolid Formule 1 ne mora da bude lep, ali mora biti jak - i brz! Danas su slabiji i sporiji, ali su „zeleniji“ – bezbedniji i ekološkiji.

Prosečan gledalac Formule 1 danas mora biti inženjer (i to dipl. ing.) da bi iole razumeo o čemu se tu radi. A nekad je bilo dovoljno znati samo šta je suština, a kako to funkcioniše neka rešavaju inženjeri. Jer princip je bio prost – avion treba da leti, a bolid da ne poleti! Bernuli, Venturi, pritisak, nadpritisak i potpritisak, brzine strujnica vazduha ispod i iznad, sve to je bilo (relativno) razumljivo i laicima. „Veća brzina strujnica – manji pritisak, manja brzina – veći pritisak“, tako nekako valjda. A veća brzina, je ’l te moliću fino, je kad se prelazi duži put u jedinici vremena, nego kraći u istom periodu. Stoga je (pojednastevljeno rečeno) krilo aviona ravno ispod a zakrivljeno iznad – da bi vazduh brže opstrujavao gornji duži deo (brže mora strujati nego vazduh ispod, koji prelazi kraći, ravan put) i tako (po Bernuliju) stvarao iznad krila manji pritisak, a ispod veći. Avion je leteo, naravno, tek kad bi dostigao određenu brzinu.

Čepmen je na, recimo, Lotusu 78 sve to obrnuo, a na Lotusu 79 i upicanio – i bolid za asfalt zalepio! Lotus je ispod bio kao avionsko krilo, samo kontra zakrivljeno. Potom Ferrari T4, pa Brabham Pikeov, Ferrari 126 C2, sve dok nije... zabranilo! Sada je pod bolida ispod morao biti ravan! Postavilo... dasku?!

Naprasno su porasli prednji i zadnji spojler! Trebalo je bolid sabijati ka tlu. I tako, mic po mic, bolidi su sve manje bili automobili a sve više avioni – silna krilca služe da vazduh usmeravaju gde treba. Negde da skreću ka hladnjacima, ili okolo naokolo, ili... ali uglavnom da guraju što više vazduha ispod bolida! Jer, sećate se: što veća brzina to manji pritisak. Uostalom, pogledajte našta liči prednji spojler na McLarenu 2014 i nos a la Sirano de Beržerak.

F1-McLaren

Spojleri su, naravno, igrali glavnu ulogu kontra- aviokrila, ali nedovoljnu, jer je i u u njihovim dimenzijama i oblicima bilo ograničenja. Stoga se naprasno pojavio – nos bolida! Nos, a la Sirano. Legendarni Williamsi Menselov i Prostov iz ’92. i ’93. praktično su bili poslednji niskonosi bolidi, jer su potom svi bolidi postali „ponosni“ – nosevima su parali nebo koliko su bili podignuti.

Visok nos je (pored drugih performansi) trebalo da omogući što veći dotok vazduha ispod bolida, ali potreban je i što brži protok (opet Bernuli!). Stoga su zadnji krajevi bolida maksimalno izdignuti – „difuzori“ praktično isisavaju vazduh ispod ravnog poda i bolid lepe za pistu! Pravi „usisivač“ je bio Laudin „Fancar“ – Brabham sa ogromnim ventilatorom nazad, koji je isisavao sav vazduh ispod. Jer, trebalo je što više i brže vazuh provući ispod bolida (glat je pobedio na GP Švedske, pa je odmah potom bio zabranjen). U tu svrhu su postojale i zavesice na bokovima bolida koje su skoro dodirivale tlo, a čiji zadak je bio da ne dozvoljavaju vazduhu da curi sa strane, nego da mora izlaziti nazad – preko difuzora. Naravno, Berni and Co su i zavesice zabranili krajem 1982.

I tako, polako, bolid je sve manje ličio na automobil a sve više na avion. Motori su sve više „štrojeni“ (Honda u Williamsu je još 1987. imala preko 1000 KS!), a sada im smanjuju zapreminu, broj cilindara, broj obrtaja... snagu! A tako i potrošnju. Odavno nema do daske „nadrkanih“ motora koji malo-malo pa eksplodiraju. Motori uškopljeni, gume sužene, nosevi spuštani – Formula kastrirana. A sve zbog bezbednosti! Kao, opasan je visok nos da ne udari u... glavu vozača, prilikom sudara sa drugim bolidom. Zbog toga su ih spustili. Ali kako sad nagurati vazduh ispod? Stoga su nosevi prvo postali grbaviji (2013.) a sada su morali biti još grbaviji i spušteniji. Pogledajte Ferrari „Kvazimodo“ 2014.

F1-Ferrari

Eto zbog toga sada ovi „impotentni“ patrljci na bolidima „mravojedima“. Te surle, tačnije surlice, sada, kao, predstavljaju nos. Spušteni su koliko se mora, ali su i suženi – da bi što više vazduha prolazilo pored. Bili bi oni još uži, ma ko igle bi bili, ali moraju izdržati „kraš test“. Naravno, opet zbog bezbednosti! Ajde?!

Pa što, bre, već jednom ne stave pleksiglas kabinicu preko kokpita i vozačeve glave?! Jer ako je sve zbog zaštite, a i ovako već liče na avione, neka stave kabinu ko na F-16. Zar to nije logičnije? Zašto su bolid F1 – kabrioleti? Kao, brinu zbog vozača a uporno mu drže glavu isturenu - na panju, ko na giljotini - bez kabine. Idioti!

Kažu neki zaljubljenici u novotarije i ekološku F1 da je Formula 1 laboratorija koja unapređuje kompletan razvoj automobilske industrije i vuče ga napred. Ajde?! Čisto sumnjam da su svi sadašnji automobili jednosedi-kabrioleti sa izbačenim točkovima i širokim gumama – i surlama umesto noseva! Istina, neki su i bez surle, pogledajte ovo dole – čist seks 2014, zar ne, hehehe.

F1-nosevi

Dobro, kers, turbo, spojleri, difuzori... postoje i ne nekim automobilima, ali bre, narode formulaški, da li današnji automobili pretiču jedino u „drs“ zonama? Ili na autoputu pretiče onaj ko ima više konja a na putu onaj ko ima veća muda? Ili manje mozga, kako ko.

Možda La Ferrari donekle i liči na F1, ali prosečan automobil sigurno ne. Uostalom, svaki automobil, pa čak i kabriolet, ima vrata! I bar dva sedišta. Da može da se uđe, ali i izađe. A iz bolida se izlazi natenane, tek kad se skine volan i vozač podigne iz „kreveta“. To bezbedno? Ajde!? Bezbedno što svi startuju sa maksimalno natankovanim bolidima – a start je najrizičniji! To bezbedno? Teški i puni? Ajde?! A Pireli gume koje se „po zadatku“ brzo raspadaju! To bezbedno? Ajde?!

Jedino bezbedno danas su „Tilkedromi“ – nove staze, (pre)široke, sa velikim zonama za izletanje. Ali mi i dalje najviše volimo stare uzane: Monako, Moncu, Spa, Suzuku, Brazil...

Razlike između bolida i automobila sve su veće. Jedino su manje u pogledu motora. Motori automobila su sve moćniji, bolida sve nemoćniji. Hoće li turbo pomoći? Jednom nije. Već bilo, pa ukinulo. Treba dozvoliti trku u konjskim i snagama, a ne trku u bezbednosti. Jer to je Formula 1, bre. Još samo fali da postave semafore i na bolidima žmigavce. Ekologija i štednja u F1 je ko rok muzika bez zvučnika!

No, videćemo. Samo izgleda da se svi uzdamo pre u to da Fetelu crkne Bik nego u sve ostalo. I tako bi se vratili na početak priče, opet ko nekad u Senino i Menselovo vreme – motori koji riknjavaju donose preko potrebnu neizvesnost. U protivnom, Fetel, Red Bull i Njui su... izvesnost!

FjodorD

P.S. Ovaj tekst nije nikakva pretenciozna tehnička analiza, nema tu diferencijalnih jednačina i engleskih izraza ko na nekim srpskim forumima - a na egleskom!? Ovo je samo vapaj očajnika koji već decenijama prati Formulu 1 i koji voli bolide – ali i vozače. I koji se iskreno brine za njih. Za sve njih - iako je fan samo jednog jedinog od njih! Fan, možda najveći od svih.

Lajkuj nas na Facebook-u