subota, 19 oktobar 2013 15:01

Som - plivajući jezik

Ocenite ovaj članak
(2 glasova)

Trofej jezik 1U svetu postoji čak (oko) 2200 vrsta somova i taj riblji rod čini oko 8% svih ribljih vrsta. Somove možemo pronaći na svim kontinentima, sem Antarktika. Somova ima veoma malih i gotovo prozirnih pa sve do orijaških evroazijskih (tj. naših) primeraka koji su i najveći u "bratstvu".

Za uspešan lov na soma neophodno je što više saznati o lovini. Radi se o ribi koja je savršeno opremljena čulima, više nego ijedna druga slatkovodna vrsta!
Čulo mirisa skoncentrisano u dve rupice ispred očiju pomaže mu da otkrije hranu na veoma velikoj udaljenosti. Broj mirisnih ćelija kod soma je 10 puta veći nego kod basa. Som je prava slatkovodna ajkula jer može osetiti miris krvi i kada je jedna njena kap rastvorena u 10 biliona kapi vode!
Čulo ukusa sačinjavaju još brkovi i sva koža koji su prekriveni porama preko kojih som prepoznaje ukus potencijalne hrane. Tih pora on ima oko 5000 po kvadratnom centimetru, a njihova koncentracija je još veća na famoznim brkovima. Takve ćelije poseduju i druge riblje vrste, ali kod njih su one najvećim delom skoncentrisane u ustima, po jeziku i škrgama.
Tako opremljen pomenutim čulima som vrlo lako pronalazi plen čak i u najzamućenijoj vodi ili najtamnijim dubinama. Praktično, soma možemo opisati i kao veliki plivajući - jezik!
Čulo sluha skoncentrisano je, kao i kod mnogih drugih ribljih vrsta, u njegovom mehuru. Kod soma taj mehur nije povezan kao kod nekih drugih vrsta sa unutrašnjim uhom.
Somov "sonar" efikasniji je oko 15 puta od pastrmkinog ili onog kojim raspolaže bas. Bočna linija je takođe puna pora koje prenose zvučne vibracije do unutrašnjeg uha. Slična osetila se nalaze i oko očiju soma, na donjoj i gornjoj vilici i na glavi. Savršeno čuje kretanje rakova po dnu, pljuskanje po vodenoj površini ili plivanje. Raspoznaje i vibracije nastale neopreznim hodanjem ribolovca po obali. Navodno, može čuti bat ljudskih koraka na daljini od pedesetak metara. Razmislite o tome dok skačete po čamcu ili cepate drva na obali!
Čulo vida mu nije jača strana što sugerišu i veoma sitne oči, ali to nikako ne znači da je som ćorav, naprotiv. U bistrim vodama upravo je vid njegovo glavno oružje u lovu! Jedino po mraku njegov vid se ne može upoređivati sa vidom koji krasi smuđa, na primer.
Som raspolaže još jednim neobičnim čulom - elektroosećajem!
Na glavi i duž bočne linije nalaze se senzori pomoću kojih som detektuje prisustvo drugih živih bića u svojoj okolini, a da ih pri tome ne mora videti, čuti, namirisati. Zahvaljujući svom "instrumentu" kojim otkriva električni naboj u okolini, poput ajkule u moru, vrlo lako otkriva i najskriveniji plen.
Njegov elektro-detektor upija slabe impulse koje emituju druga živa bića i to mu je glavni putokaz u pronalaženju plena u mutnoj vodi, te dok rije po dnu tražeći rakove, larve insekata i školjke.
Kada soma lovite na mrtav mamac ili filet, možete ih "oživeti" komadićem bakarne žice! Radi se o pravljenju svojevrsnog galvanskog elementa. Da li su možda zato na nekim starim Rapalama bili bakreni prstenovi?!
Dakle, imajući na umu sva pobrojana čula, soma pecam koristeći: plastificirana olova, zvečku na živim mamcima da bi ih ozvučio, ribljim uljem namirisane mamce i posežem za još po kojim malim trikom. Te naizgled sitnice mogu biti aduti koji prave razliku između prazne udice i ulova.
Prilikom zamaranja vašeg sledećeg soma razmislite o tome kako je ta izuzetna riba pronašla i polakomila se baš na vaš mamac.
Sale Valentić

Trofej jezik2

Lajkuj nas na Facebook-u